Zdravstvena pismenost je ključna odrednica zdravlja, jer je povezana sa zdravstvenim ishodima i kvalitetom života. Ona podrazumijeva znanje i sposobnost pojedinca da može pronaći, razumjeti, procijeniti i primijeniti zdravstvene informacije i usluge za donošenje odgovarajućih odluka vezanih uz zdravlje odnosno vezanih uz zdravstvenu zaštitu, prevenciju bolesti i promicanje zdravlja.[1]
O razini zdravstvene pismenosti pojedinca ovisi njegovo snalaženje u sustavu zdravstvene skrbi i učinkovitom odabiru postupaka kojima će poboljšati vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i zajednice.
Viša razina zdravstvene pismenosti povezana je s dobrobitima za zdravlje; redovitijim korištenjem preventivnih pregleda, odabirom zdravijih životnih navika, općenito proaktivnijom skrbi za vlastito zdravlje i zdravlje obitelji. Zdravstveno pismenija osoba bolje razumije svoje zdravstveno stanje, važnost preventivnih pregleda i postupke liječenja.
Niža razina zdravstvene pismenosti povezana je s lošijim zdravstvenim ishodima; učestalijim korištenjem usluga zdravstvene zaštite, lošijim razumijevanjem liječničkih uputa i preporuka drugih zdravstvenih stručnjaka, neodgovarajućim uzimanjem propisane terapije, većim troškovima liječenja, većim brojem komplikacija i većim rizikom za smrtni ishod. Također je povezana s neprihvaćanjem i nerazumijevanjem znanstveno dokazanih medicinskih spoznaja što povećava rizik donošenja odluka nepovoljnih za zdravlje. Općenito, osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti imaju rizičnije oblike ponašanja štetnih za zdravlje te sveukupno lošije zdravlje.
Za prijenos zdravstvenih informacija te jasnu i razumljivu komunikaciju prema javnosti odgovornu ulogu ima cijelo društvo; od pojedinca, pružatelja zdravstvenih usluga i predstavnika medija koji u javnom prostoru pišu o zdravstvenim temama do odgojno-obrazovnih, zdravstvenih, farmaceutskih i drugih institucija i predstavnika nadležnih ministarstava.
Prosječni indeks zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj iznosi 33,98 što se nalazi na granici problematične i adekvatne zdravstvene pismenosti.[2] Prema istraživanju Sørensena i suradnika razina zdravstvene pismenosti znatno se razlikuje u osam promatranih europskih država
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo u svom daljnjem radu stavit će fokus na temu zdravstvene pismenosti, radeći zajedno s akademskom, znanstvenom i stučnom zajednicom na poboljšanju i razmjenjivanju znanja i iskustva u svrhu njezinog unapređenja.
[1] Sørensen K, Van den Broucke S, Fullam J et al. (2012). Health literacy and public health: A systematic review and integration of definitions and models. BMC Public Health 2012: 12, 80. https://doi.org/10.1186/1471-2458-12-80.
[2] Bobinac A, Dukić Samaržija N, Ribarić E. Zdravstvena pismenost u Republici Hrvatskoj. Rev soc polit 2022: 427-444.
Last modified: 25/04/2024